Kako formirati prodajnu ponudu

30. August 2010

Dena Arijelija, autora knjige (ne)logičan izbor (izdavač: alnari, 2008) zovu „bihevioralni ekonomista”.

Konkretno, bihejvioralna ekonomija  usmerena je na to da se pomoću obrazaca u ljudskom mišljenju i postupcima tumače dobre i loše ekonomske i marketinške prakse, i da se na te postupke utiče. Ona je optimisitčna, veoma korisna za sve koji se bave marketingom i prodajom, i povrh svega ekstremno zanimljiva!

Knjiga se sastoji od serije eksperimenata u US i na MIT univerzitetu koji bliže objašnjavaju zašto smo pošteni ili nismo, do koje mere i u kojim uslovima ćemo sebi dozvoliti prestup i koji se zaključci mogu izvući – zašto nivo profesionalizma opada, zašto i dalje postoje predrasude. na koji način napraviti ponudu tako da bude privlačna…

Den Arijeli imao je neobičnu sudbinu, daleko od toga da je on još jedan predavač koji je napisao knjigu o ekonomiji. Tri godine proveo je u zavojima misleći o tome zašto sestre ništa ne preduzimaju da umanje bol pri skidanju istih i nasleđenim percepcijama koje isustvo, ma koliko ogromno, nije uspelo da izmeni i na koji način je jednom doneta pogrešna odluka postala večna.

Knjiga ima i lobisitčku prirodu – napisana je sa ciljem da pogura promene u US zdravstvenom osiguranju, te ove delove treba uzeti s rezervom i kritički, isto kao i delove gde se Sarbanes-Oxley zakon kritikuje i obesmišljava. S ovim izuzecima (ne)logičan izbor je veoma čitko i zabavno štivo (ubedljivo!) koje će vam razjasniti zašto neke stvari kupujete a druge ne, i zašto je aspirin od 10 $ delotvorniji od aspirina od 20 centi .

Osnovna teza je da se novcem se percepira vrednost (US autor, nema mu pomoći ) a sve više ovo postaje praksa i kod nas. Tako da, ako ste nezadovoljan potrošač, ako ste kompulzivni potrošač, ili ako niste osvestili kod sebe po kom principu trošite ili zarađujete, vreme je za ovu knjigu – odgovara na ključna pitanja života, vasione i svega ostalog: zašto je sve relativno čak i onda kada ne bi trebalo da bude, zašto je cena bisera i bilo čega drugog – nesigurna, zašto često plaćamo previše kada ne dobijemo ništa, zašto smo srećni kada radimo neke stvari ali ne i kada smo plaćeni da ih radimo…

Šta je najzanimljivije  za oglašivače?  Definitivno Arijelijevi eksperiment sa kućama na prodaju i oglasima u novinama.  Ovaj eksperiment  potkrepljuje tezu da većina ljudi ne zna šta želi dok to ne vidi u određenom kontekstu.

Samo prisustvo mamca može da učini da izbor koji napravimo bude predvidljivo iracionalan.

Jedan trik koji je implementirao magazin Ekonomist krojeći svoju ponudu:

1. pretplata za Internet izdanje za 59 $

2. pretplata samo na štampano izdanje 125 $

3. pretplata i za internet i za štampano izdanje za 125 $

Kada je ova ponuda predstavljena grupi od 100 studenata MIT Sloun škole menadžmenta, oni su izabrali ovako: za internet izdanje opredelilo se 16 studenata, za štampano izdanje 0 studenata a za pretplatu na internet i štampano izdanje čak 84 studenta.

Uklanjanjem stavke „štampano izdanje za 125 $“ za koju se opredelilo nula studenata neko bi pomislio da će rezultat ponovo biti isti. Logično je pretpostaviti da bi studenti odreagovali na isti način, zar ne? NE!

Ovoga puta 68 studenata je odabralo samo Internet izdanje za 59 $ što je porast u odnosu na ranijih 16. Svega 32 odabralo je kombinovanu pretplatu za 125 $ što je pad u odnosu na ranijih 84. To znači da je samo prisustvo mamca nagnalo 84 osobe da se opredele za kobinovanu opciju a da ih je odsustvo mamca nateralo drugačije da odaberu.

Formiranjem ponude moguće je uticati na izbor potrošača. Prikazivanjem željene opcije u pravom kontekstu moguće je uticati na odluku koju on donosi.  Obavezno pročitajte knjigu “Nelogičan izbor” i uživajte u ostatku leta :)

Ozbiljno: marketing je prodaja je dizajn

24. August 2010

“Dizajner je svako onako ko preduzima aktivnosti sa ciljem da postojeću situaciju promeni u željenu.

Intelektualna aktivnost koja proizvodi materijlna dobra nema drugačiji temelj od one koja prepisuje lekove za bolesnog čoveka ili one koja razvija novi plan prodaje za kompaniju ili nove zakone za državu.

Dizajn, tako tumačen, je suština svih profesionalnih treninga; to je glavna odlika koja čini razliku između profesije i nauke”

Herbert Simon, The Sciences of the Artificial, 1962

Sada još više ljudi veruje onome što kaže vaš sajt

18. August 2010

Da ljudi veruju više vašem sajtu nego klasičnoj reklami nam je u Etargetu poznato odavno. Zato smo našu uslugu izgradili upravo oko ove ideje. Dovesti ljude na svoj sajt ima mnogo veći doseg, nego kada o vama saznaju sa bilborda ili druge slične reklame.

Prilikom razgovora na ovu temu smo našim klijentima preporučivali studiju kompanije Nielsen koja je još 2007 godine govorila da  80% ljudi veruje informacijama od poznanika ljudi, 70% novinskim tekstovima a 60% onome što kaže Vaš sajt.  Kompanija Nielsen je studiju ponovila i prošle godine tako da smo dobili aktuelne podatke. Ovi podaci su pomešali poredak još više u korist sajta i dobili sajt firme ispred novinara! Ako želite da se o Vašoj firmi ne samo zna već želite da vašim proizvodima ljudi poveruju web sajt je više nego pogodan alat.

Ljudi veruju:

90% preporuci od poznanika

70% web sajtu firme

69% novinarski sadržaj (naprimer tekst o vašoj firmi)

Tu je izvorni grafikon studije:

Slušaj pažljivo

13. August 2010

Na sledećem sastanku svog tima  probajte da izvedete ovu jednostavnu vežbu iz slušanja.

Okrenite se osobi koja stoji pored vas i zamolite je da vam priča o proizvodu koji voli. Pustite je da govori 2 minuta, bez prekidanja. Nemojte reći ni reč, samo slušajte.

Vidite li kako je teško? Da li slušate svoje kupce ili većinu vremena provodite pričajući?

Oglašavanje u Srbiji iz ugla internet marketera

5. August 2010

U Srbiji je ulaganje u oglašavanje tokom 2009. godine iznosilo 161 milion evra, od čega je lavovski deo otišao televizijama (oko 35 miliona RTS-u), a ostatak su podelili štampa, radio, outdoor oglašavanje i internet.

Srbija – Troškovi oglašavanja 161 mil. 100%
TV 95 59,0 %
Štampa 36 22,4 %
Spoljno oglašavanje 20,5 12,7 %
Radio 6,5 4,0 %
Internet 2,5 1,6
(AGB Nielsen Media Research, TV Scena Srbije, 2009, Beograd)
Ko se u Srbiji nedovoljno oglašava

Svega pola procenta BDP u Srbiji ulaže se u reklame. Poželjna ulaganja u reklamiranje iznose 1 % BDP, kažu evropski eskperti angažovani za studiju koja je uvod u reformu medijske scene Srbije. Što znači da u Srbiji treba u reklamu da se ulaže 2x više nego što se to sada čini. U čemu je stvar i gde odlazi srpski  BDP?

Prema proceni Republičkog zavoda za statistiku zabeležen je rast BDP  u saobraćaju, finansijskom posredovanju, poljoprivredi i sektoru države.

Poređenja radi,  u Italiji je ukupno ulaganje u reklamiranje poraslo za 3.8% u prvih pet meseci 2010 (Dow Jones), dok su u Hrvatskoj investicije u oglašavanje na internetu porasle za 17 % (HURA), uprkos padu ulaganja u reklamiranje u svim ostalim medijima.

Ulaganje u internet reklamu raste

Baš kao i u Hrvatskoj,  ukupna ulaganja u oglašavanje u Srbiji se smanjuju  – srpski štampani mediji doživeli su pad prihoda od oglašavanja od 22%  tokom 2009. godine (prosečni globalni pad oglašavanja u štampi je 7,2%), a reklamiranje na televiziji je palo za 16% (u poređenju sa svega 0,2% pada u svetu).

Ulaganje u internet oglašavanje, istina,  raste, ali je neuporedivo sa susedima – sa 0,97 odsto u 2008. godini udeo online reklame porastao je na 1,6 odsto u 2009. godini.

Problemi sa štampom i TV

Po svemu sudeći nedostatak čuvenog marketinškog pravila da treba da znate ko su vaši kupci i da je važno da reklama dopre do vaše (a ne tuđe) ciljne grupe, uslovilo je da se oglašivači okreću od štampanih medija.

Kako kaže Žozef Lončar za list Danas “Štampani mediji su donekle i sami doprineli padu oglašavanja jer oglašivači najčešće ne znaju kolike tiraže novine imaju i koja im je ciljna grupa, odnosno nemaju „deklaraciju“ svog proizvoda. Televizije, sa druge strane, naručuju podatke o gledanosti, što oglašivači umeju da poštuju “.

Ekonomske poteškoće zemlje u tranziciji, kasniji dolazak interneta i ukupna nepismenost građana Srbije čine da se televizija na ovim prostorima gleda skoro 2x više nego u Americi, odnosno za čevrtinu više nego u Evropi. Međutim ni kod televizija nije baš sve ružičasto.

“Svi pojedinci intervjuisani za potrebe ovog istraživanja ukazuju na postojanje prevelikog broja nacionalnih TV-kanala na ograničenom srpskom prostoru. Brojni ispitanici tvrde da se neki od kanala koriste za pranje novca ili manje transparentne ekonomske akcije.”

iz medijske studije evropskih eksperata (preuzmi studiju na srpskom jeziku: Ministarstvo kulture)

Evropski eskperti u  navedenoj studiji tvrde da se na reklame na TV sve manje  troši zbog uvođenja širokopojasnog interneta i povećanja opšteg broja korisnika interneta.

Nepristojna ponuda ili zdrav razum?

U pogledu očekivanja da ulaganja u internet reklamu budu veća, izgleda da je reč o suštinskom nerazumevanju internet marketinga: Etarget reklama je pristupačna – po ceni dela budžeta za reklamu na TV dobiju se vrlo konkretni i merljivi rezultati za oglašivače, i izbegavate mogućnost da prikazujete reklame onima koji tradicionalno tokom bloka reklama idu u WC.

“Rano lezi, rano ustani, radi k’o lud i reklamiraj se”

Ted Tarner

Da biste dosegnuli ljude kojima je reklama na TV preko glave, možete da spojite svoju TV reklamu sa internet reklamom.  Pročitaj šta se dobija spajanjem TV i Etarget reklame.

Znajte gde vam je mesto

28. July 2010

Nemojte da pokušavate da progurate svoju kompaniju na mesto gde nema slobode, čak i ako je to mesto ono o kome ste sanjali.

Kada previše zapnete da ostvarite cilj koji ste prvobitno imali, ne ostaje mnogo prostora za dobre ideje koje dolaze usput a koje imaju potencijal da promene način na koji gledate na svoju kompaniju.

Komedijaš Mitch Hedberg jednom je rekao:

„Mislim da je početna ideja Pringles bila da proizvode teniske loptice. Ali na dan kada je trebalo da im isporuče gumu, stigao je kamion pun krompira. Ali “Pringles” je opuštena firma.  Rekli su “Jebi ga. Daj da mi to  iseckamo”.

Prvi srpski TEDx: otpor osrednjosti

22. July 2010

Voja Antonić na TEDx Beograd

Po uzoru na čuvene TED konferencije, prvi srpski TEDx održan proteklog vikenda u Beogradu uzburkao je javnost. Te subote usijan beogradski asfalt nije bio  metafora, kao ni momci i devojke koji su se, spremni da izazovu konvencije pojavili u doba kad pristojan svet spava, sveži i odmorni, na konferenciji. Oni sa manjkom vremena krečili su stan i slušali live-stream iz UK Vuk Karadžić, dok su se najviđeniji blogeri potrudili  da obećaju da će kad-tad objaviti uputstvo kako bi “preveliki optimizam mogao da se eliminiše”, makar na webu.

Mesečak dana ranije, nakon povratka autora ovih redova iz Bratislave gde je, baš u to vreme, održan  TEDx Bratislava o kome smo izvestili i to dan nakon Open Coffee sastanka (koji se i u Slovačkoj odnedavno održavaju pod platformom unapređenja poslovanja na webu kroz razmenu iskustava i networking, baš kao i OCC susreti u Beogradu), isplivalo je, spontano i stidljivo na Facebooku, da se ista stvar ima dogoditi i kod nas. I to prvi put! Etarget se početkom juna upoznao sa organizatorima i iz tih susreta  nastala je saradnja oko promocije prvog domaćeg TEDx događaja.

“Nismo iznenađeni time što je Etarget prvi prepoznao značaj održavanja TEDx konferencije u Beogradu jer ta kompanija vrlo detaljno prati, primenjuje i razvija nove trendove u internet oglašavanju što je jedna od najbrže rastućih oblasti marketinga uopšte svuda u svetu. Uz podršku Etargeta veliki broj ljudi je bio  informisan o konferenciji i mogućnosti da putem video-linka prati TEDx Belgrade konferenciju”, Sveta Matić, član organizacionog odbora TEDx Beograd

Šta se dakle tog dana imalo čuti? Mnogo. Od toga da je idući u susret korisnicima i njihovim potrebama moguće dizajnirati cipele koje se posle mogu prometnuti u nosiljku za bebe, prostirku za pod ili krovnu zaštitu koje se potom i recikliraju u prirodi (!) (Branko Lukić), zatim  vrlo konkretnih uputstava kako da znate da je nečiji marketing pogrešan i da vas zapravo lažu i mažu (Voja Antonić), preko pokazne vežbe izvedene na sceni o fontovima pri crtanju grafita (Lortek), do SF trilera koje su priredili predavači i istraživači-akademci iz oblasti fundamentalnih nauka  propovedajući da je u toku invazija američkih riba koje jedino može da zaustavi čovek koji je u vrhu lanca ishrane, i to u zemlji u kojoj narodne kuhinje zavise od humanitarnih organizacija, stranaka, srpskih preduzeća  i glumaca dobre volje kojima nije teško da deo prihoda od premijere izdvoje za sunarodnike koji životare ispod linije siromaštva (Milica Pucar).

Pored svega pobrojanog, na konferenciji u tranzicionoj Srbiji najmanje smo očekivali da čujemo da  je “globalno zagrevanje mnogo veća opasnost od korupcije” i da je “naseljanje svemira je jedino TRAJNO rešenje” (Milan M. Ćirković). I šta reći više :)

Ono što je prvi srpski TEDx definitivno izdvojilo nisu bile ni nauke, ni umetnost ni tehnologija već nešto što se zvanično zove “specifičnost našeg tržišta” odnosno u ovom slučaju regiona. Da podsetimo, pesmica za koju sigurno znaju svi rođeni u gradovima:

“Da se pitam ja bih betonir’o travu i ofarb’o tamno braon svaku vodu plavu; nekako bih probušio tanki sloj ozona a zemlju bih zaštitio kesom od najlona”  (Rambo Amadeus)

Šta je suprotno od gluposti? To još čekamo da vidimo. Za sada je glavni grad Srbije zabaležio nezapamćenu seču platana (ekološki genocid:  seča platana) a slična stvar je u najavi u Zagrebu (ključna reč: Varšavska). Nenad Romić aka Marcell Mars, nije mogao da zna da će u vreme kada je zakazan TEDx biti priveden u Zagrebu braneći drveće u zagrebačkoj pešačkoj zoni od seče. Ovo pomalo subverzivno predavanje putem video-linka direktno iz Zagreba pobralo je najviše ovacija budući da je nadležnima u Hrvatskoj demonstiran autentični otpor u vidu srednjeg prsta.

Prvi srpski TEDx otvorio je ministar za nauku i tehnologiju Božidar Đelić koji je, kako sam kaže, zaljubljenik u TED predavanja duže od decenije, najavivši tom prilikom da će blok 39 u Novom Beogradu uskoro dobiti  “centar za promociju nauke i kampus tehničkih fakulteta Republike Srbije”.

Prema informacijama od organizatora, TEDx skup mislliaca naučnika i praktičara pratilo je preko video linka više od 700 ljudi, na Facebooku TEDx je stekao 1000+ obožavalaca, stiglo je 3x više prijava nego što kapaciteti i licenca dozvoljavaju, a  sajt www.tedxbelgrade.com dobio je više od 1.700 posetilaca od Etargeta samo tokom prve nedelje (sponzorisane) kampanje.

U međuvremenu, dok se izlaganja sa prvog beogradskog TEDx ne titluju i ne postave na internet, pročitajte reagovanja u srpskoj blogosferi:

“Svaka nova priča me je motivisala i inspirisala da bolje i predanije radim ono što radim. Svaka mi je otvorila neke nove vidike”, Ivan Ćosić (Debeljuca.com )

Ponašajte se kao gejmeri

15. July 2010

Pet ključnih karakternih crta pokazale su se u 21. veku korisnim u poslu isto kao i u onlajn igrama. Menadžeri bi trebalo da podstiču svoje zaposlene da usvoje mentalitet gejmera.

1. Gejmeri idu na rezultat i obožavaju da budu evaluirani, čak i da se porede međusobno, i to kroz sistem poena, rejting, titule, ili neku eksternu metriku. Svet igara je svet meritokratije.

2. Razumeju snagu koju donosi diverzitet i to da jedna osoba ne može sve sama da uradi; svaki igrač je po definiciji nekompletan i treba mu dopuna. Pitanje “koliko sam dobar” i “koliko sam pomogao grupi” - ključna stvar je tim, ne individua.

3. Oni cvetaju usled promena – u igri nema ničega konstantnog. Oni su kadri da doslovno transformišu svet koji su nasledili. Oni ne upravljaju promenama, oni ih kreiraju.

4. Na učenje gledaju kao na zabavu. Cela zabava tokom igre je u tome da se nauči kako prevazići prepreke. Sadašnji uspeh je alatka za uspešno rešavanje problema u budućnosti.

5. Oni izazivaju konvencije — gejmeri često istražuju radikalne alternative i inovativne strategije, čak i kada su uobičajena rešenja prisutna i poznata.

(izvor: Conversation Starter: The Gamer Disposition)

Srednjoškolci menjaju lice marketinga

12. July 2010

Srednjoškolci nedeljno provedu oko 20 sati u onlajn komunikacijama, najviše na društvenim mrežama i u ćaskanju sa prijateljima i poznanicima., pokazuju najnoviji podaci Centra za proučavanje informacinonih tehnologija (Cepit) i BOŠ. Istraživanje je sprovedeno među 300 ispitanika iz cele Srbije koji duži niz godina internet koriste svakodnevno.

  • 69 % više koristi internet nego što gleda televiziju
  • 96.3% srednjoškolaca ima profil na Facebooku
  • 33% ima između 500 i 1.000 prijatelja

Šta to znači za oglašivače

Pre početka svake oglasne kampanje potrebno je definisati ciljne grupe.  O tome kako definisati ciljnu grupu i uraditi profile kupaca može se naučiti na kursevima digitalnog marketinga, specijalističkim studijama i univerzitetima u Srbiji. Ciljno tržište, ciljna grupa ili engl. buyer persona je praktično osoba kojoj su vaše usluge potrebne. Proces identifikacije ciljne grupe se zove segmentacija tržišta  i nakon što se ovo obavi moguće je bolje planirati kampanje i identifikovati i naciljati specifičnu grupu potrošač. Ciljanjem te specifične grupe umanjićete troškove za reklamu u medijima koji do njih ne dopiru, odnosno povećaćete efekte kampanje ako u svoj medija plan uvrstite i web odnosno najpopularniji alat za reklamiranje na internetu  - ppc reklamu.

Segmentacija tržišta može se obaviti prema kvanitativnim i kvalitativnim parametrima.

Demografija:

  • Starost: tinejdžeri su često ciljna grupa za kozmetičke proizvode, ali i za sve u vezi sa sportom, tzv. grickalicama, Coca Cola brendom i muzičkim festivalima. Kampanje za čistiju Srbiju, škole bez nasilja i bezbedno surfovanje nipošto ne bi smele da izostave ovu grupu potrošača iz medija plana
  • Prihodi: osoba koja zarađuje 20.000 eur godišnje izvesnije je da će kupiti novi Jeep od osobe kojoj su primanja manja od 8.000 eur godišnje
  • Veličina porodice: veleprodaje znaju da držanje niske cene za kupovinu većih količina robe ima za cilj privlačenje večih porodica u svoju grupu potrošača
  • Obrazovanje: proizvođači računara mogli bi da naciljaju studente matematike, arhitekture i srednjoškolce baš kao što telekom provajderi prilagođavaju tarifne pakete posebno studentima, i kao što su Exit festival i TEDx Beograd prilagodili cenu ulaznice spustivši cenu otprilike za polovinu
  • Zanimanje: preduzeće koje prodaje cipele može da se obrati sportistima, građevinskim radnicima ili medicinskom osoblju
  • Pol: proizvođači tašni mogu da adresiraju žene
  • Nacionalnost/ rasa: mali proizvođači koji prodaju specijalitete iz inostranstva mogu da se obrate ekspatrijatima, top menadžerima koji žive i rade u Beogradu
  • Geografija: regioni ponekad imaju ogromnu ulogu. Recimo, Puma najagresivnije cilja na potrošače iz Latinske Amerike prodajući im patike za fudbal
  • Klima: prodavnica skijaške opreme najpre će ciljati one potrošače u čijim oblastima ima snega i planina.

Ponašanje:

  • Lojalnost brendu: Apple ide na zadržavanje postojećih kupaca i cilja one potrošače koji već koriste njihove proizvode
  • Vrednost i kvalitet: prodavice dragulja i ručnih satova ciljaju potrošače koji umeju da cene visoku vrednost i dug rok upotrebe
  • Sezonski popusti: svi koji imaju u radnji popuste, sezonske akcije i nagradne igre obožavaju Etarget reklamu, ne samo zbog recesije ili tranzicije.

Pri određivanju ciljne grupe treba razmotriti i životni stil, osobine ličnosti i interesovanja, ali i proceniti spremnost na kupovinu, frekvenciju kupovine i kupovne navike.

U skladu sa dobijenim podacima  im se treba obratiti i prilagoditi sadržaj na sajtu i u tekstu oglasa – nije isto prodavati lojalnim kupcima prehrambeni proizvod široke potrošnje i prodavati novi softver namenjen isključivo knjgovođama.

Kako se boriti protiv krize

5. July 2010

Hrvati osetili žestok udar krize; kod građana Srbije optimizam na ceni

Globalna ekonomska kriza sve više liči na babarogu: niko sa sigurnošću ne može da upre prstom u nju, ali svi znaju da postoji, i mnogi je se plaše.

Jedno je sigurno, kriza zadire u sam temelj poslovanja i to očito ima odraz na svakodnevni život. Što se tiče preduzetnika, snage su neravnomerno podeljene otprilike polovina oseća da je kriza imala značajan uticaj na poslovanje.

Prema rezultatima Etargetovog istraživanja dok je kriza bila u jeku (jesen 2009) 40 % anketiranih preduzeća je izjavilo da su tokom krize njihovi rezultati isto kao i ranije. Jedno od deset preduzeća doživelo je krizu tragično i bori se za opstanak, dok je 17 % iskoristilo svoju šansu i iskoristilo period krize da pojača aktivnosti i uveća svoje prihode.

Prema istraživanju koje je Etarget sproveo u Hrvatskoj u drugoj polovini 2009. godine trećina hrvatskih preduzetnika nije osetila nikakvu posebnu promenu, dok je svaki peti prošlu 2009. godinu zabeležio kao uspešnu: 14 % vlasnika malih i srednjih preduzeća izjavilo je da im je recesija pomogla da razviju posao. Zabrinjavajuće je da 29 % ispitanika oseća veoma negativne posledice krize i još toliko ih je koji nisu zapali u očaj ali su primetili da za njihov proizvod postoji manja potražnja nego ranije. Navedeno istraživanje sprovedeno pokazalo je da su Hrvati poprilični pesimisti kada je reč o poslu i očekivanjima: u Srbiji svega 10 % kompanija oseća udar krize kao žestok dok je kod Hrvata taj procenat veći i iznosi 29 % ispitanika.

Što se poređenja sa Amerikom tiče, istraživanja koja je pred kraj prošle godine objavio Deloitte pokazuju da je u Americi već sada online kupovina postala ozbiljan konkurent tradicionalnim robnim kućama, ted a 42 odsto Amerikanaca praznične poklone kupuje upravo preko internet (Deloitte). Caruje pragmatizam: Istoričari, sociolozi, psiholozi i ekonomisti slažu se da će od toga koliko dugo bude trajala kriza umnogome zavisiti i to koje će vrednosti i u kojoj meri biti promenjene.

Uprkos optimizmu ekonomskih analitičara čini se da će kriza ostaviti dugotrajne posledice na mlade – ovo je doba kada cvetaju pesimizam i cinizam, što će u budućnosti kreirati drugačije vrste međuljudskih odnosa od onih koje smo do sada poznavali. Mladi već sada maju tendenciju da budu veoma pragmatični. Ista stvar se dešava i marketingu: više je analize rezultata, pažljvije se ulaže, traži se maksimalan rezultat za što manje novca jer su budžeti u većini slučajeva stanjeni.

Kakav je uticaj recesije na oglašavanje

Prema istraživanju koje je sproveo Etarget kriza koja je u toku navela 40 % građana Srbije pojačaju reklamne aktivnosti i ulože više u internet oglašavanje. Tek manji broj postupio je suprotno: 10 % ispitanika je tokom prošle godine opredelilo se da zamrzne kadar i zaustavi prodaju, dok je svaki treći usled ograničenja budžeta za reklamu morao da se potrudi da ga iskoristi pametnije – na Etarget PPC oglase. Otprilike svaki peti preduzetnik smanjio troškove (18 % ispitanika).